NEKOLIKO ODGOVORA O GLASANJU - ŠEJH MUSLIM BIN ABDULLAH EL-QAHTANI

Leave a Comment


Bismillah.


Pred vama je nekoliko fetvi i odgovora o propisu glasanja i onih koji učestvuju na izborima od strane šejha Muslima bin Abdullaha el-Qahtanija, Allah ga sačuvao, sa detaljnim pojašnjenjem u ovim pitanjima.

 


PITANJE BROJ: 1

 


Pitanje:

Kada neko učestvuje na izborima i preseli ali je star čovjek u godinama i moguće je da ne zna stvarnost Demokratije i vjeruje da glasa za Šerijat, da li će se na njega poimenično sprovoditi tekfir ili ne ?


Odgovor:

We alejkumu selam we rahmetullahi we berekatuhu.

Allah vas poživio.

Pitanje savremenog glasanja nije od pitanja spomenutih u Šerijatu već je to od novonastalih pitanja koja zahtijevaju istraživanje, trud, utvrđivanje njegovog oblika kako bi se pronašao razlog propisa u njemu i ispunjavanja (pronalaženja, ostvarivanja) šerijatskih razloga u njemu (tj. razloga za iznalaženje propisa vjere po tom pitanju. op. prev.) iako mi tvrdimo da je ono (glasanje) Haram i da nije dozvoljeno osim što u ovom pitanju kod nekih ljudi ulazi stvar Tevila (tumačenja) ili zbog:

- nepoimanja njegovog oblika kakav je u stvarnosti,

- ili zbog neuzimanja u obzir šerijatskog razloga (ar. el-Menat) od strane njega (tj. u njegovom razumjevanju tj. kod tih ljudi) u njemu (tj. Glasanju) i slično tome.

Kao na primjer, neki smatraju kandidate nevjernicima ali ipak dozvoljavaju biranje onog koji je najmanje zlo jer oblik glasanja kod njega (tj. u njegovom shvatanju op. prev) ne znači odabir onoga ko će s' pravom vladati ili da mu priznaje ovo pravo (tj. vladanja) već je to samo "Biranje pogodnijeg (tj. manjeg zla op. prev) od dvojice a ne biranje pogodnog".

Tako da on kaže da kada se ponude (na biranje) i kada nema zamjene (njima) onda samo biva preče (tj. odabrati manje zlo od ponuđenih op. prev.)

Ovo je ono što ne priznajemo i to je pogrešno osim što vlasnik toga (tj. ovog razumijevanja) ima Te'vil čije je mjesto nastanka greška u predstavljanju tog oblika (mesele) i ovo je ono što od njega odbija nevjerstvo.

Tako da mi zbog ovoga uopšteno (u osnovi) ne tekfirimo glasača jer je to od pitanja koja su nejasna mnogim ljudima jer većina njih glasa i misli da pomaže Šerijat i (misli) da time se nastoji sprovesti Allahov Šerijat i njemu ne biva jasan oblik glasanja niti njegov propis u Šerijatu.

Dodaj tome fetve koje su se proširile od nekih poznatih koji se pripisuju znanju o tome da su glasanje vrata otklanjanja zla i štete sa strane pitanja 'maslahe i mefsede' (tj. šerijatskog pravila pribavljanja koristi i odbijanja štete) i slično tome.

Oni takođe imaju svoje (ostale) dokaze koje tumače na pogrešan način.

Osnova je da se uzdigne tekfir od ovakvih zbog prepreke nepoznavanja situacije nekad ili zbog prepreke (nastale) greške i (pogrešnog) tumačenja takođe sve dok im istina ne postane jasna i dok im se ne otkloni šubha (nejasnoća).

Ovako su postupali oni koji imaju znanje i imami muslimana na islamskim bojnim poljima kao što je Usama, Halajile (Ebu Musab), ez-Zavi, el-Bedri i oni koji su bili sa njima od učenjaka i ehlul-halla wel-akda. Allah im se svima smilovao.

Ostaje obaveza tragaocima za znanjem, učenjacima i daijama da upozoravaju ljude da ne počine djelo glasanja i da im pojasne njegov propis i njegovu stvarnost i njegove štete i da od njih odbiju glasanje na različite moguće načine.

Ovo je od najvećih poglavlja naređivanja na dobro i odvraćanja od zla i to potpada pod borbu riječju na Allahovom putu.

A Allah najbolje zna.


Odgovorio šejh: Muslim bin Abdullah el-Qahtani, Allah ga sačuvao

17 Šaban, 1445 hidžretske godine

(Pitanje broj: 139)

(Te'vil u osnovi znači tumačiti nešto a u ovom kontekstu znači pogrešno tumačenje nekih vjerskih pitanja ili propisa.

Mute'evil je onaj koji tumači tj. onaj koji pogrešno tumači, op. prev.)

 


PITANJE BROJ: 2

 


Pitanje:

Esselamu alejkum we rahmetullahi we berekatuhu.

Kako ste? Brate ima jedan hatib koji je držao hutbu u Evropi i na kraju hutbe je rekao, nešto kao:

Sada imaju izbori i imaju stranke/partije koje žele da otežaju muslimanima i zatvore islamske škole a možda zatvore i mesdžide takođe pa izaberite stranku koja će dati slobodu muslimanima i neće zatvoriti njihove džamije.

Isto je rekao:

Onaj ko želi da zna koju ću stranku ja glasati neka sa mnom razgovara poslije hutbe.

Ovo je otprilike bio govor hatiba.

Da li je dozvoljeno klanjati za njim, barekallahu fikum ?

Odgovor:

We alejkumu selam we rahmetullahi we berekatuhu.

Allah vas poživio.

Vanjštinski govor ukazuje da je on mute'evil kao što su i drugi mimo njega protumačili pitanje glasanja u okolnostima nepostojanja Šerijata a Te'vil (tumačenje tj. pogrešno tumačenje op. prev.) sprečava tekfir.

Tako da mu se neće presuditi nevjerstvom dok mu se ne otkloni šubha (nejasnoća) i može se za njim klanjati.

Osim ako uopšteno ohalali glasanje ili dozvoli suđenje po onome što Allah nije objavio ovakav je, onda, nevjernik u samom startu.

A Allah najbolje zna.


Odgovorio šejh:

Muslim bin Abdullah el-Qahtani, Allah ga sačuvao

(Pitanje broj: 205)

(Te'vil u osnovi znači tumačiti nešto a u ovom kontekstu znači pogrešno tumačenje nekih vjerskih pitanja ili propisa.

Mute'evil je onaj koji tumači tj. onaj koji pogrešno tumači, op. prev.)

 


PITANJE BROJ: 3

 


Pitanje:

Esselamu alejkum we rahmetullahi we berekatuhu.

Moje pitanje je da li je moguće spustiti ovu fetvu pod brojem 205. na svakog hatiba džamije, u svakom vremenu i u svakom mjestu ?

Jasnijim riječima da kažem: Nakon svega što se desilo npr. u Iraku od govora, ratova/borbi između Islamske države i tamošnjih vlasti/vlada i tih glasanja i njihovog kufra, da li je dozvoljeno da mi danas (tj. nakon svega toga op. prev) kažemo da T'evil (pogrešno tumačenje) sprečava tekfir ?


Odgovor:

We alejkumu selam we rahmetullahi we berekatuhu.

Osnova je da se fetva ne sprovodi (ne odnosi) osim u granicama postavljenog pitanja a pravilo glasi da odgovor važi za postavljeno pitanje.

Pitanje brata se odnosilo na stanje država u Evropi a ako bi se pretpostavilo da stanje nije takvo onda bi i govor bio shodno tome.

Pitanje toga da li je neki T'evil prihvatljiv/smislen ili ne (ar. el mustesag tj. da ima smisla) se vraća na različite okolnosti.

Od toga je:

- potvrđenost i jačina dokaza,
- jačina kojom taj dokaz ukazuje na konkretni propis,
- jasnoća značenja (tj. značenja koje konkretni dokaz u sebi sadrži),
- ili mali broj dokaza koji mu se suprotstavljaju ili nepostojanje takvih dokaza.

Ovome se dodaje u konkretnim situacijama (slučajevima):

- vrijeme trajanja razloga propisa tog dokaza u osnovi u konkretnoj situaciji,
- ili da takvo nešto nikako ne postoji,
- ili da to izostane zbog nečega što mu se suprotstavlja,
- ili da propis djelimično izostane u obje situacije.

Uzimanje u obzir samo jedne validnosti/stavke/okolnosti mimo ostalih u smatranju T'evila ispravnim je proizvoljna odluka (ar. tehekum) time se zna da ova vrsta pitanja znači spuštanje nekog propisa na (novonastale) situacije i pojedince čiji se propis razlikuje samim razlikovanjem njihovih situacija, zato svaka situacija ili (novonastali) događaj ima posebno pojašnjenje jer propis nečega je (zapravo) ogranak/odraz predstavljene/zamišljene situacije a pravilo glasi da se neće negirati promjena propisa zbog različitosti stanja.

I ovo je osnova u pravljenju razlike između potvrđivanja osnove propisa kojeg učenjaci Usuli Fikha nazivaju izvođenjem/zaključivanjem/dedukcijom (ar. Tahridžul menat i Tenqihul menat) i između spuštanja propisa na situaciju a koji je zapravo samo realizacija/ostvarivanje ( ar. Tahkikul Menat, tj. ostvarivanje i postojanje razloga dotičnog propisa na konkretnom primjeru). Zbog toga oba ova pitanja imaju svoje okolnosti i različit govor o tome.

Shodno tome, ono što je sestra spomenula u ovom pitanju je pitanje rasprostranjenosti/znanja o propisu a to nije dovoljno kako bi se dao odgovor na određenu situaciju. Nakon toga se gleda na prirodu T'evila ove osobe naspram same osnove mesele i na njegov govor koji se sprovodi na terenu, i shodno tome na osnovu toga se i daju odgovori.

Ali što se tiče potvrđivanja osnove/uopštenosti pravila kažemo:

Da predjeli na kojima je uspostavljena pijaca Džihada i gdje se nastoji sprovesti Allahov Šerijat i gdje se zaoštrava borba na terenu između haka (istine) i batila (neistine) i gdje se sužava krug T'evila (tumačenja) ovog pitanja i gdje pozivanje u ovakve mušričke izbore u ovoj zemlji nije kao pozivanje u njih (izbore) u državama nearapa koje su udaljene od djelovanja/aktivnosti muslimana (Irak i slično) gdje oni koji pozivaju u glasanje zapravo nastoje poništiti trud (ostalih) muslimana za uspostavom Šerijata na Zemlji svejedno da onaj koji poziva na izbore to cilja ili ne cilja. Dok pozivač na izbore u zapadnim zemljama misli da mu njegova stvarnost/realnost nudi dva izbora kojoj nema trećeg, dok u zemljama djelovanja (tj. sukoba, borbe, džihada) muslimana je ovaj treći izbor kojeg vole Allah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, moguć, prisutan i ostvariv i time poništava njihovo tumačenje.

A Allah uzvišeni najbolje zna.


Odgovorio šejh: Muslim bin Abdullah el-Qahtani, Allah ga sačuvao

20 Ševval, 1445 hidžretske godine

(Pitanje broj: 209)

 

Prevod sa arapskog: Redžematović Jasmin

Plav, Crna gora


0 comments:

Post a Comment