Pitanje:

Kakav je propis izdvajanja zekata na ženin nakit ?

Odgovor:

Što se tiče zlata i srebra kojeg žena nosi kažemo:

Postoje pitanja oko kojih su se pravnici složili u kojima je zekat obavezan.

Prvo pitanje:

1.  Ako se zlato i srebro čuvaju, u smislu da ga je žena sklonila i čuva ga za dan kada će joj zatrebati i namjerava ga prodati – na ovaj nakit se mora izdvojiti zekat.

Drugo pitanje:

2.  Ako se taj nakit nosi na zabranjen način kao npr. Da muškarac nosi srebro ili zlato – obaveza je dati zekat na ovaj nakit po konsenzusu islamskih učenjaka.

Treće pitanje:

3.  Ako iz stanja u kojem se nakit nalazi proizilazi njegovo nekorištenje  (tj. zbog okolnosti u kojem se nakit nalazi) kao npr. Izlomljeno zlato, polomljeno zlato se ne može koristiti / nositi – na ovaj nakit će se izdvojiti zekat po konsenzusu učenjaka.

A razilaženje učenjaka se odnosi po pitanju zlata žene kojeg stalno nosi, nakit koji se koristi, svejedno da ga ona sama nosi ili ga posuđuje svojim sestrama ili rodicama, ovo je pitanje oko kojeg postoji razilaženje.

 

Od Aiše, Allah bio zadovoljan njome, se prenosi da na ovaj nakit nema zekata.

Ako bismo pogledali stanje naših žena u ovom vremenu vidjeli bismo da mnoge žene posjeduju puno zlata čak i preko njihovih potreba. One možda ne nose ovo zlato osim jednom godišnje, ili dva tri puta, ili ga možda nikad ne nose već ga čuvaju kao uspomenu – onda nema sumnje da je na ovakav nakit obavezno izdvojiti zekat a ono oko čega postoji razilaženje jeste nakit kojeg žena stalno nosi na svojim ušima, na vratu, na njenim rukama i mišljenje ogromnog broja učenjaka jeste da na takav nakit (tj. na onaj nakit koji se stalno nosi) nema zekata. A ima i onih učenjaka koji su smatrali da je i u tom nakitu obavezno izdvajanje zekata i to je poznato pitanje oko kojeg se islamski učenjaci razilaze.

 

Odgovorio: Šejh Abdusselam eš-Šuvej`ir

Prevod s arapskog: Redžematović Jasmin

Plav, 2 Sefer 1444 hidžretske godine

29 Avgust 2022

 

Upitan je šejh Sulejman ibn Nasir el-Ulvan, Allah ga sačuvao, o propisu uzimanja državljanstva pa je odgovorio:

Uzimanje državljanstva nevjerničkih država je zabranjena stvar u svakom smislu u osnovi, svejedno bilo u pitanju uzimanje američkog državljanstva ili nekog drugog.

Nikako se ne smije uzimati državljanstvo nevjerničkih država jer to znači pridržavanje i zadovoljstvo sa onim na čemu su oni i ovo je uslov koji je kod njih poznat. Pa ti kada uzmeš državljanstvo nevjerničke države to onda znači da se pridržavaš onoga na čemu su oni i u ovim pitanjima se nikako ne daju olakšice.

Čim se pojavilo ovo pitanje i proširilo u njegovom početku ljudi su se razilazili po pitanju takvog, neki su govorili da je počinioc toga otpadnik od Islama dok su drugi smatrali da je počinio grijeh od velikih grijeha a zabranjenost toga (tj. uzimanje državljanstva nevjerničke zemlje) je veoma jasna stvar.

Ali ako to uradi bježući od kažnjavanja\torture vladara njegove zemlje i slično tome onda takav neće uzimati državljanstvo već će ostati da boravi u njihovoj zemlji - bježući od kažnjavanja njegovog vladara - dok Allah uzvišeni ne olakša njegovu situaciju ali bez uzimanja njihovog državljanstva.

Neka uzme politički azil ili neka samo boravi u njihovoj zemlji dok Allah uzvišeni ne olakša njegovo pitanje.

A ako bude prinuđen da uzme njihovo državljanstvo u smislu da ako ne bude uzeo njihovo državljanstvo bit će predan u svoju matičnu zemlju, ovo se onda smatra nuždom i ova situacija uzima propise prisile ali tada u dubini svoje duše mora čvrsto vjerovati da ne prihvata nijedan sud mimo Allahovog suda i da se odrekne nevjernika i pomagača nevjernika i da uzimanje tog državljanstva ne vidi osim jednim od načina da sačuva svoju krv i sebe.

Šejh Sulejman ibn Nasir el-`Ulvan, Allah ga sačuvao

Prevod s arapskog: Redžematović Jasmin

Plav, 25 Muharrem 1444. h.g.

23. 08. 2022